Suhi zrak uzrokuje zdravstvena opterećenja kod čovjeka: osim bezvoljnosti, umora i pomanjkanja koncentracije, isušuje nosnu sluznicu i dišne puteve i povećava sklonost prema infekcijskim bolestima. Testiranja u dječjim vrtićima su pokazala da se broj prehlada postavljanjem ovlaživača u njihove prostorije smanjio za 40 %.

Svjetski poznat graditelj violina iz Italije je znao: suhi zrak ne šteti samo njegovom zdravlju već i njegovim proizvodima-muzičkim instrumentima. A mi znamo: suhi zrak nema štetno djelovanje samo za ljude. Također stradavaju životinje i biljke, namještaj i drvene površine dobivaju pukotine, a osjetljiva elektronika može također biti oštećena. Pri tome dolazi do neugodnog elektrostatskog naboja u tekstilu što sve zajedno uzrokuje prekomjerno taloženje prašine.

Ako je vlažnost zraka u
prostoriji idealna, čovjek se
osjeća bolje: koncentracija
je u porastu a istodobno
smanjujete greške i mogućnosti ozljeđivanja.

U vrijeme grijanja ljudi instinktivno pokušavaju uz pomoć prozračivanja prostorije ovlažiti zrak. Ali instinkt ponekad vara. Hladan vanjski zrak je ionako suviše suh, pa stoga samo pogoršavamo situaciju. Tko želi u vrijeme grijanja imati zdravo ovlažen zrak, koristi uređaje za ovlaživanje zraka.

Sa preventivnim koracima možemo spriječiti alergiju barem kod polovice djece koja imaju povećan rizik. U svrhu spriječavanja, osim ranog otkrivanja alergijskog rizika, prehrane novorođenčeta i majčine zaštite, treba eliminirati što je više moguće i: dim cigarete, životinjsku dlaku, kućnu prašinu, gljivice i pelud.

Njemačka udruga za alergijsko-astmatična oboljenja procjenjuje da oko 30 % djece već do 12 god. života boluje od neke alergijske bolesti. Između ostalih čimbenika veliki krivac je i nečistoća u zraku.

90 % našeg života provodimo u više ili manje zatvorenim prostorijama. Na žalost upravo na tim mjestima zrak ima najviše štetnih tvari. Zbog toga je američka udruga za zaštitu okoliša EPA i svjetska zdravstvena organizacija WHO proglasila štetne tvari iz zraka u zatvorenim prostorima jednim od prvih pet rizika po ljudsko zdravlje.

Sa preventivnim koracima možemo spriječiti alergiju barem kod polovice djece koja imaju povećan rizik. U svrhu spriječavanja, osim ranog otkrivanja alergijskog rizika, prehrane novorođenčeta i majčine zaštite, treba eliminirati što je više moguće i: dim cigarete, životinjsku dlaku, kućnu prašinu, gljivice i pelud.

Ispitivanja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj pokazala su da djeca koja odrastaju na selu imaju upola manje oboljenja od peludne hunjavice nego gradska djeca. Pelud donosi višestruku zabunu u naš imunološki sustav. Obrambeni sistem kod alergičara bori se protiv peluda. A pelud je neopasna i u mnogim ljudima ne izaziva reakcije, stoga alergičnu osobu obrambeni sistem štiti od pogrešnih alergenata. Tako ispada da se organizam bori sa svim raspoloživim sredstvima protiv bezazlenih ili neštetnih tvari.