Suhi zrak uzrokuje zdravstvena opterećenja kod čovjeka: osim bezvoljnosti, umora i pomanjkanja koncentracije, isušuje nosnu sluznicu i dišne puteve i povećava sklonost prema infekcijskim bolestima. Testiranja u dječjim vrtićima su pokazala da se broj prehlada postavljanjem ovlaživača u njihove prostorije smanjio za 40 %.
Svjetski poznat graditelj violina iz Italije je znao: suhi zrak ne šteti samo njegovom zdravlju već i njegovim proizvodima-muzičkim instrumentima. A mi znamo: suhi zrak nema štetno djelovanje samo za ljude. Također stradavaju životinje i biljke, namještaj i drvene površine dobivaju pukotine, a osjetljiva elektronika može također biti oštećena. Pri tome dolazi do neugodnog elektrostatskog naboja u tekstilu što sve zajedno uzrokuje prekomjerno taloženje prašine.
Ako je vlažnost zraka u
prostoriji idealna, čovjek se
osjeća bolje: koncentracija
je u porastu a istodobno
smanjujete greške i mogućnosti ozljeđivanja.
U vrijeme grijanja ljudi instinktivno pokušavaju uz pomoć prozračivanja prostorije ovlažiti zrak. Ali instinkt ponekad vara. Hladan vanjski zrak je ionako suviše suh, pa stoga samo pogoršavamo situaciju. Tko želi u vrijeme grijanja imati zdravo ovlažen zrak, koristi uređaje za ovlaživanje zraka.
Sa preventivnim koracima možemo spriječiti alergiju barem kod polovice djece koja imaju povećan rizik. U svrhu spriječavanja, osim ranog otkrivanja alergijskog rizika, prehrane novorođenčeta i majčine zaštite, treba eliminirati što je više moguće i: dim cigarete, životinjsku dlaku, kućnu prašinu, gljivice i pelud.
Njemačka udruga za alergijsko-astmatična oboljenja procjenjuje da oko 30 % djece već do 12 god. života boluje od neke alergijske bolesti. Između ostalih čimbenika veliki krivac je i nečistoća u zraku.
90 % našeg života provodimo u više ili manje zatvorenim prostorijama. Na žalost upravo na tim mjestima zrak ima najviše štetnih tvari. Zbog toga je američka udruga za zaštitu okoliša EPA i svjetska zdravstvena organizacija WHO proglasila štetne tvari iz zraka u zatvorenim prostorima jednim od prvih pet rizika po ljudsko zdravlje.
Sa preventivnim koracima možemo spriječiti alergiju barem kod polovice djece koja imaju povećan rizik. U svrhu spriječavanja, osim ranog otkrivanja alergijskog rizika, prehrane novorođenčeta i majčine zaštite, treba eliminirati što je više moguće i: dim cigarete, životinjsku dlaku, kućnu prašinu, gljivice i pelud.
Ispitivanja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj pokazala su da djeca koja odrastaju na selu imaju upola manje oboljenja od peludne hunjavice nego gradska djeca. Pelud donosi višestruku zabunu u naš imunološki sustav. Obrambeni sistem kod alergičara bori se protiv peluda. A pelud je neopasna i u mnogim ljudima ne izaziva reakcije, stoga alergičnu osobu obrambeni sistem štiti od pogrešnih alergenata. Tako ispada da se organizam bori sa svim raspoloživim sredstvima protiv bezazlenih ili neštetnih tvari.
Reklamni letak
